Zašto nam je pažnja važna?
Pažnja je temelj svake aktivnosti koju provodimo, a definira se kao selektivna usmjerenost na objekt i fokusiranje na njega, proces koji podržava kontrolu nad preciznim i organiziranim odvijanjem psihičke aktivnosti.
Postoji spontana pažnja koja je primarni oblik pažnje. Svoju pozornost usmjerit ćemo jarkom svjetlu, glasnom zvuku ili oštrom mirisu. O tome koliko će nam ti čimbenici odvući pozornost ovisi koliko su oni jaki (koliko je oštar miris, dali je zvuk jači od pozadinskih zvukova i sl.). S druge strane, voljna pažnja je svjesno usmjerena i regulirana pažnja koja je povezana s voljnim naporom i svjesno postavljenim ciljem. Ona nam treba kako bi uložili određeni mentalni napor i usmjerili se na aktivnost koja nam baš i nije privlačna npr. slušanje priče.
Glavne karakteristike pažnje su:
· Stabilnost označava vremensko trajanje pažnje odnosno koliko dugo dijete može biti usredotočeno na neki predmet. Koncentracija je stupanj usmjerenosti na jedan predmet ili objekt. Podražaji iz okoline mogu tako lako omesti dijete prilikom određene aktivnosti ili zadatka ako im je stupanj usmjerenosti na njega nije adekvatan.
· Mogućnost raspodjele pažnje na nekoliko predmeta ili radnji je karakteristika koja ovisi o tome koliko su te radnje ili predmeti međusobno povezani i jesu li te radnje automatizirane. To znači da odrasle osobe mogu raspodijeliti svoju pažnju na primjerice paljenje računala i tipkanje na mobitelu.
· Preusmjeravanje označava svjesno prebacivanje pažnje s jednog objekta na drugi, primjerice kada sa aktivnosti gledanja tv-a prelazimo na čitanje knjige.
Pažnja nam pomaže filtrirati podražaje, obraditi informacije i usredotočiti se na određenu aktivnost te trajnu obradu beskrajnih, svakodnevnih podražaja. Često je i prvi korak u procesu učenja. Budući da nam je pažnja izrazito važna od najranije dobi možemo poticati dijete da prati lica i predmete, zvukove i svijetla, igra se sa svojim rukama i nogama te proizvodi zvukove. U kasnijoj dobi odlična prilika su igre fokusa (memory, puzzle, kocke i umetaljke) te u svakodnevnim aktivnostima (razvrstavanje novčića, gumbića i odjeće,rezanje škarama, lijepljenje i bojanje, održavanje reda, serviranje stola i sl.).
Strategije za poboljšanje pažnje i koncentracije:
Važno je stvoriti uvjete koji odgovaraju djetetu i pomoći mu da se lakše koncentrira. Razumjeti kakvu okolinu preferira dijete, prvi je korak k poboljšanju njegove koncentracije, npr. držati pri ruci sve što je potrebno za obavljanje zadatka. Sve potrebne knjige i bilježnice, bojice, olovke, pa čak i voda mogu se staviti na ili u blizinu stola. Sve to pomaže djeci koncentrirati se na ono što rade i posvetiti pažnju trenutnom zadatku. Drugi vanjski čimbenici koje treba izbjegavati: svjetlo preslabo/prejako, temperatura previsoka/preniska, vremenski rokovi, napeta atmosfera, obeshrabrujuće riječi …
1. Odstranite sve što može ometati dijete (televizija, razgovor, glazba, telefon) kako bi u urednom, tihom okruženju dijete moglo izvršiti do kraja aktivnost budući da ono ne može filtrirati buku i kretanja oko sebe.
Umjesto da djetetu dajete elektroničke igre, dajte mu tradicionalne, fizičke igre. Kupite mu stvari koje potiču kreativnost i razmišljanje dok se zabavlja. Nemojte dijete zatrpati velikom količinom igračaka jer će na taj način samo prebacivati svoju pažnju s jedne stvari u drugu. Bolje je da ima manje igračaka, ali takvih da ih može kreativno koristiti i kombinirati uvijek iznova.
2. Postavite ograničenje na vrijeme provedeno na internetu i ispred televizora. Odredite u koje vrijeme i koliko dugo se dijete može dnevno koristiti internetom ili gledati televiziju. Djeca kopiraju sve što rade odrasli oko njih. Budite primjer – gledajte manje televiziju i koristite telefon kraće.
Istraživanja pokazuju da gadgeti (mobilni telefoni, Play-Station i sl.) smanjuju svjesnu pažnju i memoriju kod djece te bi ih trebalo koristiti rijetko. Može li vaše dijete sjediti ispred televizora dulje od sat vremena, a s druge strane mu je teško usredotočiti se na zadatak iz matematike 15 minuta? Vrsta koncentracije koja veže djecu ispred ekrana naziva se “hiperfokus”. Ovo je stanje u kojem se može usredotočiti samo na jednu stvar i potpuno se odvoji od ostatka okoline. Vrsta koncentracije koja je djeci potrebna u nastavi i obavljanju školskih zadataka naziva se “svjesna usredotočenost”. Istraživanja pokazuju da previše vremena pred ekranom otežava djetetu razviti takvu – svjesnu koncentraciju. Zato pokušajte svoje dijete što više uključiti u aktivnosti koje zahtijevaju aktivno sudjelovanje kako bi se razvila njihova svjesna koncentracija.
Ciljevi koje postavljate djetetu moraju biti ostvarivi. Pripremite raspored za sve aktivnosti kao npr.: vrijeme za igru, vrijeme za rješavanje strukturiranih zadataka, vrijeme za hobije itd. To će također pomoći vašem djetetu da razvije svoje organizacijske sposobnosti. Pohvalite dijete ili ga nagradite nekom simboličnom nagradom kada uspije odraditi sve svoje tjedne zadatke.
3. Zadajte rutinu koju treba slijediti. Rutina pomaže djeci da se naviknu na slijeđenja dnevnog ritma i upravljanja vremenom, a isto tako pomaže u programiranju djetetovog mozga da zna kad treba učiti. A to pomaže povećanju sposobnosti koncentracije djeteta kod učenja.
4. Dajte djetetu svakodnevne obaveze. Jednostavni dnevni zadaci mogu poboljšati koncentraciju. Dajte djetetu zadatke u skladu s uzrastom kao što su, na primjer, postavljanje stola, pripremanje sendviča, sortiranje čaša u ormaru, sortiranje čarapa po boji i slično. Redovito mijenjajte zadatke kako vaše dijete ne bi izgubilo interes. Uvijek govorite djetetu koliko je vrijedna njegova pomoć – to čini dijete ponosnim i motiviranim.
5. Pripremite dijete unaprijed za sljedeći zadatak. Ako je vaše dijete zauzeto nekom svojom aktivnošću, recite mu što treba sljedeće učiniti, ali mu dajte nekoliko minuta da završi započetu aktivnost.
6. Radite pauze. Prepoznajte ograničenja vašeg djeteta s obzirom na duljinu vremena na koje se dijete može usredotočiti na neki zadatak. Radite kratke stanke; vrijeme koncentracije je u prosjeku 20-40 min. Ako dijete ima mogućnost kratkog odmora nakon isteka tog vremena, to mu pomaže da se bolje usredotoči na sljedeći zadatak! Također može biti od pomoći ako dijete u razdoblju odmora radi nešto potpuno drugačije. Na primjer, pokušajte izmjenjivati aktivnost pisanja domaće zadaće s kretanjem (30 minuta čitanja sa 5 minuta skakanja na trampolinu).
7. Podijelite veće zadatke na manje. Ponekad je djeci preteško odraditi zadatak u jednom komadu. Lakše je kada se dugotrajni ili teški zadaci podijele na manje, lakše ostvarive zadatke, tako da dijete po završetku svakog manjeg dijela ima osjećaj uspjeha, a to ga motivira da nastavi.
8. Utvrdite sustav nagrađivanja. Djeca se moraju osjećati motivirano za obavljanje svojih zadataka. Moraju se osjećati uspješno kada odrade zadatak. To im pomaže da ostanu motivirani i usredotočeni na veće i bolje rezultate. Kada vidite da se vaše dijete popravilo i da bolje obavlja stvari, nagradite ga nečim jednostavnim – simbolična nagrada koja potiče motivaciju ali ne izaziva potrebu da sljedeći put bude nagrađeno nečim boljim ili većim jer u tom slučaju potičemo pogrešnu motivaciju kod djeteta.
9. Vježbajte jednostavne vježbe disanja. Dovoljna količina kisika pomaže mozgu da ispravno funkcionira. Stoga, neka vaše dijete radi neke jednostavne vježbe disanja. Možete ih raditi i zajedno – dijete može izvoditi vježbe disanja u sobi, blizu prozora, na terasi ili u vrtu.
Zamolite dijete da legne na leđa i stavite mu plišanu životinju na trbuh. Zatim ga zamolite da duboko udahne i podigne igračku što je više moguće bez dodirivanja. Ako se igračka podiže visoko, pluća su ispunjena zrakom.
10. Igrajte zabavne kreativne igre. Vaše dijete će uživati ako je tema zabavna. Provedite slobodno vrijeme i vikende uz zabavne igre za koncentraciju. Uključite svoje dijete u aktivnosti koje zahtijevaju aktivno sudjelovanje kako bi razvilo svjesnu koncentraciju. To mogu biti i jednostavne igre poput Čovječe ne ljuti se, igre s kartama, Memory, Puzzle, Monopoly i td.
11. Drijemanje i odmor. Adekvatno spavanje i odmor osvježavaju um i povećavaju koncentraciju. Drijemanje u trajanju od 20 minuta nakon škole ili poslijepodne povećava sposobnost koncentracije.
Zdrava prehrana izravno je povezana s djetetovom sposobnošću koncentracije, a postoje i razne namirnice koje povećavaju koncentraciju djeteta. Istraživanja pokazuju da konzumiranje povrća i voća snabdijeva tijelo antioksidansima, što pak potiče moždanu funkciju. Brinite se da vaše dijete pije dovoljno tekućine. Dijete predškolskog uzrasta treba popiti i po litru vode, čaja ili soka dnevno. Ako mozak pati od nedostatka tekućine, to utječe na sposobnost koncentracije.
Fizičke aktivnosti kao što su trčanje, vožnja bicikla, igranje nogometa i sl. nisu dobre samo za tijelo, već i za mozak. Neka vaše dijete boravi na svježem zraku svaki dan. To pomaže djeci da se bolje usredotoče na ono što rade.
Budite strpljivi i pokušajte razumjeti svoje dijete. Imajte na umu da stres smanjuje koncentraciju. Samo zainteresirano i opušteno dijete može se učinkovito usredotočiti.
Petra Bašić, mag.rehab.educ.