Općenito

Ravnatelj

 
  • Uloga i obveza ravnatelja u dječjem vrtiću je osigurati provođenje humanističke razvojne koncepcije koja se ogleda u osiguravanju humanih uvjeta življenja u dječjem vrtiću kroz demokratičnije, otvorenije, kvalitetnije odnose svih prema svima, s odgojiteljem usmjerenim na dijete, razvijanju partnerstva s roditeljima, poticanju jačanja kompetencije djelatnika i poticanju skrbi lokalnih i državnih vlasti za unapređenje odgoja i naobrazbe u dječjem vrtiću.Ravnatelj u dječjem vrtiću ima veliku ulogu u uspostavljanju partnerstva svih navedenih te u osvještavanju stručnog identiteta i kompetencija te pokretanju i motiviranju drugih. Uspjeh odgojitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i drugih djelatnika čvrsto je povezan i s uspjehom svakog od njih.Ravnatelj u ulozi rukovoditelja preuzima najveći teret (odgovornost) planiranja, organiziranja, motiviranja i vrednovanja uspješnosti dječjeg vrtića. On slijedi interdisciplinarno načelo i podržava timski rad.Ravnatelj u dječjem vrtiću ima višestruku ulogu koja, između ostalog, obuhvaća i:
    • ustrojavanje rada vrtića, vođenje poslovanja i rukovođenja radom,
    • predlaganje unutarnjeg ustrojstva i načina rada vrtića,
    • predstavljanje i zastupanje vrtića te odgovornost za zakonitost rada,
    • samostalno donošenje odluka u skladu s ovlastima temeljem zakonskih akata,
    • osiguravanje ustrojstvenih, informativnih i stručno-administrativnih pretpostavki za funkcioniranje vrtića,
    • ostvarivanje kontinuiteta njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece predškolske dobi,
    • organiziranje poslova i radnih zadataka za sve procese u vrtiću, koordiniranje i usmjeravanje izvršenja pojedinih poslova,
    • donošenje prijedloga o zasnivanju i prestanku radnog odnosa radnika, odluka o raspoređivanju radnika na radno mjesto, o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa,
    • sudjelovanje u pripremi sjednica Upravnog vijeća, predlaganje donošenja općih akata te sudjelovanje u radnu Upravnog vijeća, stručnih tijela, državnih tijela i tijela Osnivača,
    • podnošenje izvješća o ostvarivanju programa rada i rezultatima poslovanja vrtića svim nadležnim tijelima,
    • pripremanje i vođenje sjednica Odgojiteljskog vijeća,
    • izrađivanje projekata za praćenje i unapređivanje rada,
    • praćenje i vođenje brige o izvršavanju financijskog poslovanja,
    • organiziranje kraćih oblika rada, ustrojavanje odgojno-obrazovnih skupina,
    • organiziranje nabave.

Zdravstveni voditelj

  • Zdravstveni voditelj u vrtiću radi na osiguravanju i unapređenju zaštite zdravlja djece. Provođenje mjera zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predškolske djece u dječjem vrtiću. Zdravstveni voditelj u vrtiću:
    • sustavno prati rast i razvoj djece te njihovo stanje uhranjenosti
    • poduzima preventivne mjere za smanjenje pojave zaraznih bolesti i prevencije ozljeda
    • vodi brigu o zdravoj prehrani djece u vrtiću prema Prehrambenom standardu za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi
    • izrađuje jelovnik po normativima preporučenim od Ministarstva zdravstva a navedeno u Programu za zdravstvenu zaštitu djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 105/2002)
    • provodi zdravstveno – savjetodavni rad na aktualne teme s odgajateljima, roditeljima, djecom i osobljem vrtića
    • surađuje s roditeljima djece s posebnim potrebama u prehrani
    • provodi edukaciju odgojitelja u posebnim situacijama kod akutnih stanja i povreda
    • provodi edukaciju odgojitelja o suvremenom pristupu očuvanja i unapređivanja zdravlja
    • surađuje s Epidemiološkom službom
    • brine o očuvanju zdravlja u vrtiću kroz:
      • praćenje pobola djece
      • antropometrijska mjerenja – praćenje stanja uhranjenosti djece
      • unapređenje i razvoj kulturno higijenskih navika kod djece (pranje ruku, pranje zuba, higijena prehrane, higijena odijevanja, održavanje urednim unutrašnjeg i vanjskog prostora i opreme – razvoj ekološke svijesti)
      • praćenje procijepljenosti djece i upućivanje na docjepljivanje
    Za očuvanje i unapređivanje zdravlja djece provode se mjere iz Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima koje je donijelo Stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, NN/12/11/2007). Zdravstveni voditelj u vrtiću otkriva i procjenjuje zdravstveni status djeteta kod prijema u dječji vrtić i to kroz:
    • provođenje individualnog razgovora s roditeljima novoprimljene djece
    • prikuplja liječničke potvrde kod prijema djece u dječji vrtić
    • provodi protuepidemijske mjere kod pojave zaraznih bolesti
    • prikuplja liječničke potvrde nakon povratka djece poslije bolesti
    • provodi zdravstveni odgoj djece i odraslih
    • provjerava dokumentaciju o procijepljenosti djece te u slučaju odstupanja od propisanog kalendara cijepljenja upućuje na docjepljivanje
    • upućuje djelatnike vrtića na preglede za zdravstveni list i zdravstvenu sposobnost radnika

    Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Stoga, ukoliko trebate savjet, pomoć ili Ste u zdravstvenoj nedoumici kako, gdje i na koji način unaprijediti zdravlje ili sumnjate na pojavu bolesti Vašeg djeteta slobodno mi se obratite na e-mail adresu, osobno ili na brojeve telefona navedenih u rubrici Kontakt.

    Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece

    U vrtiću je djeci svakog dana osiguran broj obroka sukladan trajanju programa :
    • za 3-satni program – 1 obrok
    • za 4, 5, 6-satni program – 2 obroka
    • za 7, 8-satni program – 3 obroka
    • za 9, 10-satni program – 4 obroka
    Očuvanje zdravlja i smanjivanje pojave širenja različitih oboljenja među djecom u Vrtiću temeljni je zadatak koji, između ostaloga, nameće i provođenje slijedećih mjera i postupaka u suradnji sa roditeljima: Iskrena i otvorena razmjena preciznih informacija (usmenih i zdravstvene dokumentacije!) i zapažanja o aktualnom djetetovom tjelesnom i psihičkom rastu, razvoju i potrebama obaveza je za odgajatelje i roditelje. Posebice je važno informiranje o primijećenim promjenama/odstupanjima u općem/uobičajenom stanju djeteta. Roditelji trebaju redovito donositi higijenska sredstva i pribor, dovoljno rezervne odjeće i spavaću garderobu (označenu djetetovim inicijalima ili znakom – preporučamo oznaku na unutarnjoj strani odjeće na komadić čvrstog flastera). Za boravak u vrtiću odjenite dijete slojevito. Osigurajte da to bude ugodna odjeća, što podrazumijeva da je dovoljno komotna i izrađena od prirodnih materijala. Obuća neka bude udobna i stabilna. Važno je i da bude djetetu praktična za samostalno obuvanje i izuvanje. Odvikavanje od pelena, bočica, duda i ostalih obaveznih predmeta uspješno je jedino ako istovremeno iste mjere poduzimaju roditelji i odgajatelji. Preporučamo da proces odvikavanja ne započinje istovremeno kada dijete započinje adaptaciju na vrtić/jaslice kako mu ne bi bilo previše novina. Zajednički cilj nam je usvajanje navika zdrave prehrane, stoga ako vaše dijete želi u Vrtiću proslaviti rođendan ili neki drugi događaj, u dogovoru s odgajateljima, možete donijeti: svježe voće i prirodne sokove. Djeci vrtićkog uzrasta možete ponuditi i sušeno voće. Sve ostale slastice i grickalice ne donosite u vrtić.   Zdravlje djece
    • Dijete kod kojeg kod kuće primijetite simptome razbolijevanja i/ili kod kojeg je liječnik potvrdio/utvrdio bolest privremeno treba zbrinuti u obitelji i ne dovoditi u Vrtić.
    • Za dijete kod kojeg se tijekom boravka u Vrtiću primijete simptomi razbolijevanja primjenjuju se najnužniji postupci pružanja prve pomoći i istovremeno se poziva roditelja da bi preuzeo i dalje zbrinuo dijete.
    • Prestanak oboljenja, a time i zdravstvene ugroženosti samog djeteta te eventualno i ostale djece u grupi, utvrđuje se liječničkom potvrdom koju roditelj obavezno treba predati odgajatelju kod ponovnog dovođenja djeteta u grupu.
    • Važno je da roditelji objasne odgajateljima i zdravstvenoj voditeljici postupke za koje su sami ili u suradnji sa liječnikom utvrdili da pomažu njihovom djetetu u trenucima ugroženosti djetetovog zdravlja (npr. visoke temperature, alergijskih reakcija i sl.)
    • Ako je djetetu propisana privremena terapija lijekovima (npr. najčešće antibioticima) tada je najbolje dijete zadržati kod kuće i terapiju neka provodi roditelj. Naglašavamo da je tako jedino moguće postići i mirovanje koje je nužan, sastavni dio učinkovite terapije antibioticima.
    • Ako je djetetu, zbog nekih zdravstveno-razvojnih posebnosti, propisana trajna terapija lijekovima, tada je roditelj obavezan zdravstvenoj voditeljici i odgajateljima predočiti zdravstvenu dokumentaciju i uputu o načinu provođenja terapije te redovito donositi primjereno pakiran lijek.
    • U slučaju da se radi o nekoj zaraznoj bolesti(vodene kozice, šarlah…)ili infekcioznom proljevu (salmonela, shigela, rotavirus) molimo Vas obavezno obavijestiti odgajatelja u skupini ili zdravstvenog voditelja.
    • Za djecu koja se razbole u vrtiću, pozvati ćemo roditelje i zamoliti da ih odvedu liječniku, po povratku se donosi ispričnica koja dokazuje da je dijete zdravo
    VAŽNO: BEZ LIJEČNIČKE POTVRDE DIJETE NE MOŽE U SKUPINU-odgajateljice  ga neće moći primiti
    • Lijekovi ili posebna prehrana ne daju se djeci bez pisanih uputa koje je ovlašteni liječnik propisao za određeno dijete.
    Ako se dijete razboli, preporuka je da ostane kod kuće, osobito ako pokazuje jedan ili više znakova bolesti:
    • temperatura
    • kožni osipi ( alergijski, vodene kozice…)
    • proljev ili povraćanje
    • uši, svrab ili znakovi drugih nametničkih bolesti
    • jak kašalj
    • otežano i ubrzano disanje
    • konjuktivitis ( upala očne spojnice)

to top

Pedagog

  • OPIS POSLOVA STRUČNOG SURADNIKA PEDAGOGA
    • predlaže i ostvaruje godišnji plan i program vrtića iz svog djelokruga, te izrađuje izvješća o realizaciji godišnjeg plana i programa vrtića iz svog djelokruga·
    • izrađuje i izvršava godišnji, tjedni i dnevni plan rada stručnog suradnika pedagoga·
    • prati, istražuje i unapređuje odgojno – obrazovni proces·
    • Prati, procjenjuje i unapređuje odgojiteljevo djelovanje-
      • doprinosi jačanju stručne kompetencije odgajatelja-
      • predlaže inovacije i suvremene metode i oblike rada
      • savjetuje pedagoški osmišljene postupke i utjecaje na djetetov cjelovit razvoj
      • predlaže i sudjeluje u pripremi i provedbi prigodnih događanja i povremenih aktivnosti djece (planski stvorene situacije) u vrtiću i izvan njega
      • sudjeluje i usmjerava timski rad odgajatelja u odnosu na ostvarivanje specifičnih programa, aktivnosti i projekata s djecom
      • organizira i provodi suvremene oblike kolektivnog stručnog usavršavanja odgojitelja u vrtiću
      • potiče, podržava i surađuje s odgojiteljima u pripremi raznovrsnih oblika prezentiranja stručnog rada i postignuća u vrtiću i izvan njega
      • sudjeluje u izradi, provođenju i vrednovanju Programa stažiranja odgojitelja
      • upućuje u kvalitetnije i funkcionalnije načine dokumentiranja procesa te korištenja dokumentacije
      • pomaže i sudjeluje u refleksiji odgojno – obrazovne prakse
      • pruža stručnu pomoć u vođenju propisane pedagoške dokumentacije
      • predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u ostvarivanju njihova cjeloživotnog učenja
    • razvija suradnju i partnerstvo dječjeg vrtića i roditelja
      • Sudjeluje u radu Povjerenstva za upis djece u dječji vrtić i formiranje odgojnih skupina djece
      • Sudjeluje u izradi i analizi različitih instrumenata za prikupljanje inicijalnih i relevantnih podataka o djetetu i njegovoj obitelji
      • Provodi inicijalne intervjue
      • Priprema i provodi edukativne aktivnosti za roditelje (na individualnoj razini i na razini odgojne skupine ili na razini vrtića)
      • Priprema i provodi odgojno – obrazovne aktivnosti s roditeljima (uključivanje roditelja u neposredan rad s djecom u odgojnoj skupini)
      • Pomaže odgojitelju u organiziranju, provođenju, praćenju, refleksiji i evaluiranju različith oblika suradnje odgojitelja i roditelja
      • Sudjeluje u izradi i analizi različitih instrumenata roditeljske evaluacije te u prezentaciji dobivenih pokazatelja
      • Izrađuje i distribuira edukativne materijale odgojno – obrazovne tematike
    • Pridonosi razvoju timskog rada u vrtiću (stručni tim, odgajatelji i ostali radnici)
    • Surađuje s neposrednim i širim okruženjem
      • Planira i programira suradnju s društvenom zajednicom
      • Prezentira postignuća vrtića radi informiranja čimbenika društvene zajednice i afirmiranja djelatnosti
      • Odabire, organizira i prati aktivnosti obogaćivanja života djece u vrtiću
    • Sudjeluje u oblikovanju konteksta za djecu s posebnim potrebama
    • Priprema i provodi pedagoške uvide u odgojni proces (snimanje i praćenje kvalitete provođenja cjelovitog ili pojedinih dijelova odgojno – obrazovnog procesa)
    • Kontinuirano prati stručnu i znanstvenu literaturu te pedagošku periodiku
    • Sudjeluje na stručnom usavršavanju izvan ustanove
    • Organizira i prati provođenje stručne prakse studenata
    • Organizira i sudjeluje u nabavi didaktike, stručne literature, slikovnica i potrošnog materijala za odgojne skupine
    • provodi aktivnosti suradnje s ostalim zaposlenicima (priprema i koordinira ostale zaposlenike radi ostvarivanja uvjeta za provedbu odgojno – obrazovnog procesa
    • obavlja i sve druge poslove po nalogu ravnatelja

to top

Psiholog

  • Rad psihologa u vrtiću, usmjeren je na tri glavna aspekta – na djecu, odgajatelje i roditelje. Primarni zadaci predškolskog psihologa su praćenje razvoja djece te preventivno djelovanje.
    • U radu s djecom psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje pojedinačnog djeteta, postavlja razvojne zadaće i skrbi o psihičkom zdravlju djece:
    • procjenjuje psihomotorni, kognitivni i socio – emocionalni razvoj djeteta
    • prati i procjenjuje uspješnost prilagodbe djece na Dječji vrtić
    • prepoznaje djecu s teškoćama i darovitu djecu, promišlja razvojne zadaće za njihovo napredovanje
    • promišlja i provodi aktivnosti za poticanje pozitivnog emocionalnog razvoja djeteta, odnosima s vršnjacima i odraslim osobama
    • provodi prevenciju: emocionalnih teškoća, poremećaja u ponašanju, zlostavljanja i zanemarivanja djece
    • planira i provodi intervencije u kriznim situacijama
    • U radu s roditeljima psiholog pruža podršku u razvoju roditeljskih kompetencija:
      • provodi inicijalne razgovore s roditeljima novoprimljene djece
      • informira roditelje o rezultatima praćenja i psihološke procjene djeteta
      • provodi savjetodavni rad i edukaciju iz djelokruga razvojne psihologije
      • promovira partnerske odnose roditelja i predškolske ustanove
    • U radu s odgojiteljima psiholog pruža podršku u razvoju odgojiteljskih kompetencija i stalnom stručnom usavršavanju
      • daje smjernice odgojiteljima za opažanje i praćenje razvoja djece
      • surađuje s odgojiteljima pri utvrđivanju i zadovoljavanju specifičnih odgojno obrazovnih potreba djeteta i pri planiranju razvojnih zadaća
    • Ostalo
      • u suradnji sa stručnim timom sudjeluje u izradi i vođenju propisane dokumentacije i evidencije o djeci
      • sudjeluje u praćenju kvalitete rada ustanove i kreiranju promjena u cilju unapređenja odgojno – obrazovnog procesa
      • osmišljava i provodi projekte, akcijska i druga istraživanja
      • surađuje s vanjskim stručnim institucijama
      • stručno se usavršava u skladu s obavezama trajnog profesionalnog usavršavanja
      • obavlja i druge poslove temeljem Zakona, Državnog pedagoškog standarda ili koji po prirodi posla ulaze u djelokrug rada pedagoga, te poslove po nalogu ravnatelja.

to top

Rehabilitator

Uloga edukacijskog rehabilitatora u Vašem vrtiću  

Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja sve djece, a tako i djece s teškoćama u razvoju, odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i kvaliteti njegova obiteljskoga života. Posljednjih se desetljeća učestalo govori o vrijednostima i filozofiji inkluzije koja zastupa individualizaciju, odnosno različito sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima, što omogućuje razvoj pozitivnog identiteta svakog djeteta, poštivajući njegova prava, mogućnosti, potrebe i individualni tempo razvoja. Inkluzija podrazumijeva uvažavanje djece s teškoćama u razvoju kao ravnopravnih sudionika odgojno-obrazovnog procesa uz osiguravanje dodatne podrške kada je to potrebno te uz prilagodbu materijalnih uvjeta koji su usmjereni na specifične potrebe djeteta.
Teškoće u razvoju odnose se na urođena i/ili stečena stanja organizma, koja prema svojoj prirodi zahtijevaju poseban stručni pristup kako bi se omogućilo izražavanje i razvoj sačuvanih sposobnosti djeteta i time što kvalitetniji daljnji odgoj i život. Djeca s teškoćama u razvoju su: djeca s oštećenjem vida, djeca s oštećenjem sluha, djeca s poremaćajima glasovno-govorne komunikacije, djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom, djeca s poremećajima u ponašanju, djeca s motoričkim teškoćama, djeca sniženih intelektualnih sposobnosti, djeca s autizmom, djeca s višestrukim teškoćama te djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima.

Područja rada edukacijskog rehabilitatora usmjerena su u cilju ublažavanja i prevencije daljnjih razvojnih teškoća i stvaranje većih mogućnosti za uključivanje u redovite oblike odgoja i obrazovanja. U suradnji s odgojiteljima, edukacijski rehabilitator utvrđuje i ukazuje na individualne odgojno-obrazovne potrebe te određuje primjerene oblike i metode rada sukladno sposobnostima, mogućnostima i interesima pojedinog djeteta. Također, brine o osposobljavanju i stručnom usavršavanju odgojitelja u području odgojno-obrazovne inkluzije. U savjetodavnom i edukativnom radu s roditeljima edukacijski rehabilitator procjenjuje i pomaže savjetima u organizaciji slobodnog vremena djeteta, kako u vrtiću, tako i izvan njega, kao i u primjeni primjerenih metoda i postupaka poticanja i podrške u obiteljskom okruženju.

Edukacijski rehabilitator u Vašem vrtiću:

  • radi na prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju teškoća djece;
  • utvrđuje specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informira odgojitelje, ostale suradnike i roditelje;
  • stvara uvjete za uključivanje djece u redovite programe dječjeg vrtića;
  • u suradnji s odgojiteljima, stručnim timom i roditeljima utvrđuje najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuje u svome radu;
  • surađuje sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece;
  • prati, proučava i provjerava u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti;
  • unapređuje vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu.

Poštovani roditelji, ukoliko Vas brine razvoj ili ponašanje Vašega djeteta, obratite se stručnom timu dječjeg vrtića ”Slavuj” za pomoć i savjet.

Mirjana Koluder Karačić, prof. rehabilitator

Petra Bašić, mag. rehab. educ.

to top

Logoped

Uredno razvijena jezično – govorna sposobnost preduvjet je uspjeha u školovanju, a teškoće na području jezično – govornog razvoja mogu se odraziti i na druga područja djetetova razvoja. Rane godine djetinjstva, tj. predškolsko razdoblje, doba je intenzivnog razvoja i oblikovanja jezika i govora. Stoga je, upravo u tom razdoblju, bitna pravovremena intervencija logopeda.Logoped je stručna osoba edukacijsko rehabilitacijskog profila, koja pomaže djeci u razvijanju govornih, jezičnih i komunikacijskih vještina. Djelovanje logopeda u vrtiću organizirano je prema suvremenim programima za rad s predškolskom djecom i temelji se  na poznavanju potreba i mogućnosti predškolskog djeteta.Rad logopeda u vrtiću podrazumijeva:
  • Prevenciju glasovnih, govornih, jezičnih i komunikacijskih teškoća
  • Provođenje individualnih inicijalnih intervjua za novoupisanu djecu
  • Otkrivanje i dijagnosticiranje glasovnih, govornih, jezičnih i komunikacijskih poremećaja
  • Upućivanje na detaljniju specijalističko – dijagnostičku obradu prema potrebi
  • Provođenje sustavnog logopedskog tretmana u svrhu uklanjanja ili ublažavanja postojećih teškoća
  • Vođenje dokumentacije za djecu uključenu u logopedski tretman
  • Praćenje djece s rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja (prikupljanje i vođenje dokumentacije, opservacije u skupini, izrada individualiziranih odgojno obrazovnih planova)
  • Savjetodavno i edukativno djelovanje usmjereno na roditelje (individualno savjetovanje, radionice, edukativni tekstovi…)
  • Savjetodavno i edukativno djelovanje usmjereno na odgojitelje (kroz refleksije i radne dogovore koji se odnose na poticanje govornih, jezičnih i komunikacijskih kompetencija djece i samih odgojitelja, specifičnosti pojedinih poremećaja i odgovarajuće postupke prema djetetu, uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redoviti odgojno obrazovni sustav, razvijanje predčitačkih vještina i itd.)
  • Izradu godišnjeg plana i programa te izvješća o radu logopeda
  • Kontinuirano stručno usavršavanje
Najčešći poremećaji jezično – govorne komunikacije u predškolskoj dobi su: * poremećaji artikulacije glasova * poremećaji ritma i tempa govora (npr. mucanje) * poremećaji glasa (npr. promuklost) * jezične teškoće (npr. usporen jezično – govorni razvoj) * poremećaji komunikacije Djeci s posebnim potrebama (djeca s mentalnom retardacijom, autizmom, cerebralnom  paralizom, oštećenjem sluha…) također je potrebna pravovremena logopedska podrška i tretman. Roditelji se često pitaju razvija li se govor njihovog djeteta uredno, kakav je tijek urednog razvoja govora i što on podrazumijeva. Ukoliko imate takvih dilema, možete se okvirno osloniti na slijedeće tablične prikaze:
Predgovorno razdoblje:  od rođenja do 9. mj.
  Govorno razdoblje: Prva riječ sa značenjem: od 9. – 15. mj. Prve rečenice: od 18. – 24. mj. Naglo širenje rječnika i usvajanje  gramatičnosti: do 3 g.

Dakle, dijete u dobi od 3 g. trebalo bi biti u mogućnosti služiti se gramatički ispravnim rečenicama od najmanje 3 riječi.


Izgovorne norme hrvatskog izgovornog sustava s obzirom na dob djeteta (prema D.Vuletić, 1990.):

Pravilan izgovor glasova Dob do koje bi izgovor trebao biti pravilan
A E I O U P B T D K G M N V L F H J

3 – 3,5 g.

S Z C LJ NJ R

4 – 4,5 g.

Š Ž Č Ć DŽ Đ  

5 – 5,5 g.

Dakle, dijete starije od 5, 5 g. trebalo bi pravilno izgovarati sve glasove. U logopedskom radu, osim pravovremene intervencije i optimalnog sustavnog provođenja logopedskih vježbi, od velike je važnosti i suradnja s roditeljima. Angažiranost roditelja u radu s djecom kod kuće, a prema uputama logopeda, pridonosi razvijanju jezičnih, govornih i komunikacijskih vještina djeteta. U cilju kvalitetne suradnje, slobodno mi se obratite za individualno savjetovanje e-mailom, telefonski ili osobno.

to top